Ispiši članak Pošalji članak E-mailom Podijeli na Facebooku Podijeli na Twitteru

Razvod braka

Sadržaj:
1.  Koji načini razvoda braka postoje?

2.  Koji su razlozi razvoda braka?

3.  Koje su posljedice razvoda braka s obzirom na
     a) osobne odnose bračnih drugova
     b) imovinske odnose bračnih drugova

4.   Što u praksi znači pojam „pravna odvojenost“?

5.   Što u praksi znači pojam „poništaj braka“?

6.   Koji su razlozi za poništaj braka?

7.   Koje su pravne posljedice poništaja braka?

8.   Postoje li alternativni, izvansudski načini rješavanja pitanja koja se odnose na razvod, bez pokretanja postupka pred sudom?

9.   Gdje se mora podnijeti zahtjev/tužba za razvod braka/poništaj braka?

10. Jeli moguće koristiti se sredstvima besplatne pravne pomoći kako bi se podmirili troškovi postupka?
 
11. Jeli moguće podnijeti pravni lijek protiv odluke o razvodu/poništaju braka?

12. Što je potrebno učiniti kako bi se odluka o razvodu/poništaju braka donesena u jednoj državi članici priznala u Republici Hrvatskoj?

13. Kojem se sudu na području Republike Hrvatske potrebno obratiti s prijedlogom za priznanje odluke o razvodu/poništaju braka donesenoj od strane suda neke druge države članice?

14. Koje je mjerodavno pravo u slučaju razvoda braka između bračnih drugova koji ne žive na području Republike Hrvatske ili su državljani različitih država?



1. Koji načini razvoda braka postoje?
Sporazumni zahtjev za razvod braka oba bračna druga ili tužba za razvod braka.

2. Koji su razlozi za razvod braka?

  • Da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni.
  • Da je od prestanka bračne zajednice proteklo više od 1 godine.
  • Da su bračni drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka.


3. Koje su posljedica razvoda braka, s obzirom na:

a) osobne odnose bračnih drugova?
- nema posljedica

b) imovinske odnose bračnih drugova?
U slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice, presumirat će se da su bračni drugovi suvlasnici u bračnoj stečevini u jednakim dijelovima, ako nisu drukčije ugovorili.

4. Što u praksi znači pojam „pravna odvojenost“?
Obiteljski zakon Republike Hrvatske ne poznaje pojam „pravne odvojenosti“.

5. Što u praksi znači pojam „poništaj braka“?
Nakon što se brak poništi, brak gubi pravni učinak od trenutka poništaja.

6. Koji su razlozi za poništaj braka?
Razlozi za poništaj braka su slijedeći:

  • Brak je sklopila osoba koja  nije navršila osamnaest godina života.
  • Brak je sklopila osoba lišena poslovne sposobnosti ili osoba koja je nesposobna za rasuđivanje.
  • Brak su sklopili krvni srodnici u ravnoj lozi, ili u pobočnoj lozi sestra i brat,polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom      svojega roditelja, djece sestara i braće te polusestara i polubraće.
  • Brak je sklopila osoba koja je već u braku. 
     

7. Koje su pravne posljedice poništaja braka?
Ako je došlo do poništaja braka, brak gubi pravni učinak od trenutka poništaja (ex nunc).

8. Postoje li alternativni, izvansudski načini rješavanja pitanja koja se odnose na razvod, bez pokretanja postupka pred sudom?
Zakonodavstvo Republike Hrvatske ne poznaje nikakve izvansudske načine, kao npr. medijaciju, za rješavanje pitanja koja se odnose na razvod braka, bez odlaska na sud.

9. Gdje se mora podnijeti zahtjev/tužba za razvod braka/poništaj braka?
Za odlučivanje o zahtjevu za razvod/poništaj braka stvarno su nadležni općinski sudovi, a mjesna nadležnost određuje se prema pravilima o općoj mjesnoj nadležnosti (u pravilu prebivalište tuženika).

10. Jeli moguće koristiti se sredstvima pravne pomoći kako bi se podmirili troškovi postupka?
      Moguće je.

11. Jeli moguće podnijeti pravni lijek protiv odluke o razvodu/poništaju braka?
      Moguće je.

12. Što je potrebno učiniti kako bi se odluka o razvodu/poništaju braka donesena u jednoj državi članici priznala u Republici Hrvatskoj?
Postupak za priznanje strane sudske odluke pokreće se na temelju prijedloga. Svaka osoba koja za to ima pravni interes može podnijeti prijedlog za priznanje strane  sudske odluke. Odluku o priznanju strane sudske odluke donosi sudac pojedinac Općinskog suda. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke može se podnijeti bilo kojem Općinskom sudu na području Republike Hrvatske. Za priznanje stranih sudskih oluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja. Osoba koja podnosi prijedlog za priznanje strane sudske odluke mora uz tu odluku podnijeti i potvrdu nadležnog stranog suda odnosno drugog organa o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena.

13. Kojem se sudu na području Republike Hrvatske potrebno obratiti s prijedlogom za priznanje odluke o razvodu/poništaju braka donesenoj od strane suda neke druge države članice? 
Za priznanje stranih sudskih oluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja.

14. Koje je mjerodavno pravo u slučaju razvoda braka između bračnih drugova koji ne žive na području Republike Hrvatske ili su državljani različitih država?

  • Za razvod braka mjerodavno je pravo države čiji su bračni drugovi državljani u trenutku podnošenja tužbe za razvod braka.
  • Ako su bračni drugovi državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerodavna su kumulativna prava obiju država čiji su oni državljani.
  • Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu određenom u članku 2. za razvod braka  mjerodavno je pravo Republike Hrvatske ako je jedan od bračnih drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivalište u Republici Hrvatskoj.
  • Ako je jedan od bračnih drugova državljanin Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a brak se ne bi mogao razvesti po pravu određenom u stavku 2. ovog članka, za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske.


Za daljnje informacije  vidi:
Obiteljski zakon (NN br.;116/03, 17/04, 136/04, 107/07)
Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN 53/1991)
Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07)
Zakon o parničnom postupku

Međunarodni ugovori:
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (NN MU 12/93)
Konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije žena (NN MU 12/93)
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol broj1.,4.,6.,7. i 11. uz navedenu Konvenciju (NN MU 6/99)
Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (NN MU 3/97)