Ispiši članak Pošalji članak E-mailom Podijeli na Facebooku Podijeli na Twitteru

Naknada štete žrtvama kaznenih djela

Sadržaj:

1. Ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva od počinitelja kaznenog djela 
1.1. Pod kojim uvjetima mogu tražiti naknadu štete u kaznenom postupku, koji se vodi protiv počinitelja kaznenog djela?

1.2. U kojem stadiju kaznenog postupka mogu istaknuti imovinskopravni zahtjev?

1.3. Na koji način i kome mogu postaviti imovinskopravni zahtjev?

1.4. Kako ću predstaviti svoj imovinskopravni zahtjev?

1.5. Mogu li ostvariti pravnu pomoć prije i tijekom kaznenog postupka, vezano za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva?

1.6. Koje dokaze sam dužan podnijeti sudu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku?

2. Mogućnost ostvarivanja novčane naknade od države
2.1. Jeli moguće da, kao žrtva kaznenog djela, ostvarim novčanu naknadu od države?

2.2 Jeli moguće ograničiti pravo na naknadu štete, s obzirom na prirodu i težinu kaznenog djela?

2.3. Jeli mogućnost ostvarivanja naknade štete od države ograničena s obzirom na vrstu i stupanj pretrpljenog oštećenja?

2.4. Mogu li rođaci ili bliske osobe neposredne žrtve kaznenog djela koje je prouzrokovalo smrt te osobe ostvariti pravo na naknadu štete od države?

2.5. Jeli mogućnost ostvarivanja naknade štete ograničena nacionalnošću ili prebivalištem žrtve?

2.6. Mogu li ostvariti pravo na novčanu naknadu, ako kazneno djelo nije počinjeno na teritoriju Republike Hrvatske, a počinjeno je državi članici Europske unije?

2.7. Postoji li obveza prijave kaznenog djela policiji?

2.8. Jeli nužno čekati završetak policijske istrage ili kaznenog postupka prije podnošenja zahtjeva za naknadom štete državi?

2.9. Ukoliko je počinitelj kaznenog djela poznat, moram li prije podnošenja zahtjeva za naknadom štete državi pokušati ostvariti imovinskopravni zahtjev prema počinitelju?

2.10 Ukoliko počinitelj kazneno djela nije poznat ili osuđen, jeli moguće ostvariti zahtjev za naknadom štete prema državi?

2.11. Postoji li vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva za naknadu štete državi?

2.12  Za koje oblike imovinske štete mogu zatražiti naknadu?

2.13. Kako se izračunava visina naknade?

2.14. Postoji li doljnja ili gornja granica visine naknade koja se može ostvariti?

2.15. Može li se ostvariti naknada za istu štetu iz različitih izvora? Npr. ako dobijem naknadu od osiguranja, mogu li za istu tu štetu tražiti naknadu i od države?

2.16. Postoje li drugi kriteriji koji mogu utjecati na visinu novčane naknade?

2.17. Može li žrtva kaznenog djela ostvariti predujam naknade?

2.18. Gdje žrtve kaznenih djela mogu pribaviti obrazac za podnošenje zahtjeva za naknadu te se informirati o mogućnostima podnošenja zahtjeva?

2.19. Kome se predaje zahtjev za naknadom štete?


1. Ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva prema počinitelju kaznenog djela
1.1. Pod kojim uvjetima mogu tražiti naknadu štete u kaznenom postupku, koji se vodi protiv počinitelja kaznenog djela?
Odredbama čl. 153.do 162. Zakona o kaznenom postupku Republike Hrvatske (NN br.: 152/08, 76/09) predviđena je mogućnost isticanja imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku. Imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela raspravit će se na prijedlog ovlaštenih osoba u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlačio taj postupak.

Imovinskopravni zahtjev se može odnositi na zahtjev koji se može podnijeti u parnici, a prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može podnijeti bilo koja osoba koja je ovlašena da takav zahtjev ostvaruje u parnici.


1.2. U kojem stadiju kaznenog postupka mogu istaknuti imovinskopravni zahtjev?
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, može se podnijeti najkasnije do završetka kaznenog postupka dokaznog postupka pred prvostupanjskim sudom. Ako ovlaštena osoba nije stavila prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku do podizanja optužbe, izvijestit će se da taj prijedlog može staviti do završetka dokaznog postupka.

Do završetka dokaznog postupka ovlaštena osoba može odustati od imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku i ostvarivati ga u parnici.


1.3. Na koji način i kome mogu postaviti imovinskopravni zahtjev?
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku podnosi se tijelu kojem se podnosi kaznena prijava ili sudu koji vodi predmetni kazneni postupak. Nije predviđena posebna forma za podnošenje imovinskopravnog zahtjeva.


1.4. Kako ću predstaviti svoj imovinskopravni zahtjev?
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva mora biti određen te mora sadržavati dokazne prijedloge bitne za odlučivanje o osnovanosti imovinskopravnog zahtjeva. Tijelo koje vodi kazneni postupak ispitati će okrivljenika o činjenicama navedenim u prijedlogu te ispitati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva.


1.5. Mogu li ostvariti pravnu pomoć prije i tijekom kaznenog postupka, vezano za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva?
Prema odredbi čl. 47. st.1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku oštećenik ima pravo imati opunomoćenika u postupku.

Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina ima pravo na savjetnika na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva, ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela (čl. 43.st.2. točka 1. Zakona o kaznenom postupku).


1.6. Koje dokaze sam dužan podnijeti sudu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva?
Oštećenik ima pravo upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze važne za utvrđivanje njegova imovinskopravnog zahtjeva, a dužan je podnijeti dokaze relevantne za odlučivanje o njegovom imovinskopravnom zahtjevu.


2. Mogućnost ostvarivanja novčane naknade za žrtve kaznenog djela od države.
2.1. Jeli moguće da, kao žrtva kaznenog djela, ostvarim novčanu naknadu od države.
Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (NN 117/03.) propisuje odgovornost države za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja poduzetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspoloženja na javnim mjestima.

Prema ovom Zakonu oštećenik ima pravo samo na naknadu one štete koja je posljedica smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja i to na naknadu 60% iznosa utvrđene štete, s tim da mu ukupna šteta ne može biti naknađena u iznosu većem od 350.000,00 kuna.

Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08) uređuje pravo na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom (u daljnjem tekstu: naknada), pretpostavke i postupak za ostvarivanje prava na naknadu, tijela koja donose odluke i sudjeluju u postupku odlučivanja o pravu na naknadu te se određuju tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograničnim slučajevima.

Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela stupa na snagu s danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.


2.2 Jeli moguće ograničiti pravo na naknadu štete od države žrtvama kaznenih djela, s obzirom na prirodu kaznenog djela, čije su žrtve?
Odredba čl. 5. Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela predviđa u kojem će slučaju žrtva kaznenog djela imati pravo na naknadu, a s obzirom na prirodu kaznenog djela. Pravo na naknadu prema navedenom Zakonu ima osoba koja je pretrpjela kazneno djelo nasilja.

Kaznenim djelom nasilja smatra se:

  • kazneno djelo počinjeno s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta
  • kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja jedne ili više osoba, a propisano je Kaznenim zakonom kao teži oblik temeljnoga kaznenog djela počinjenog s namjerom.


2.3. Jeli mogućnost ostvarivanja naknade štete od države ograničena s obzirom na vrstu i stupanj pretrpljene štete?
Kao što je naprijed navedeno, mogučnost ostvarenja naknade štete od države Zakon o novčanoj naknadi uvjetuje stupnjem i vrstom oštećenja, što znači da ima pravo na naknadu štete od države samo ukoliko je pretrpila povredu spolnog integriteta, smrt, tešku tjelesnu ozljeda ili teško narušenje zdravlja.


2.4. Mogu li rođaci ili bliske osobe neposredne žrtve kaznenog djela koje je prouzrokovalo smrt te osobe ostvariti pravo na naknadu štete od države?
Mogu. Ukoliko naprijed opisano kazneno djelo nasilja opisano prouzroči smrt neposredne žrtve, pravo na naknadu imaju rođaci i bliske osobe neposredne žrtve, koji se u tom slučaju smatraju posrednim žrtvama. Posredna žrtva je bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici.

Posredna žrtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje.


2.5. Jeli mogućnost ostvarivanja naknade štete ograničena nacionalnošću ili prebivalištem žrtve?
Pravo na naknadu ima žrtva koja je:

  • državljanin Republike Hrvatske ili ima prebivalište u Republici Hrvatskoj
  • državljanin države članice Europske unije ili ima prebivalište u državi članici Europske unije


2.6. Mogu li ostvariti pravo na novčanu naknadu, ako kazneno djelo nije počinjeno na teritoriju Republike Hrvatske, a počinjeno je  u drugoj državi članici Europske unije?
Kada je kazneno djelo počinjeno u bilo kojoj državi članice Europske unije zahtjev za naknadu podnositelj može se podnijeti hrvatskom Ministarstvu pravosuđa. Ministarstvo pravosuđa u tom će slučaju u najkraćem mogućem roku dostaviti zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj zahtjeva traži naknadu štete, na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.

Takav zahtjev dostavlja se na obrascu koji propisuje Europska komisija.

Ako tijelo koje je u drugoj državi nadležno za odlučivanje zatraži da se saslušanje podnositelja zahtjeva, svjedoka, vještaka ili druge osobe obavi u Republici Hrvatskoj, saslušanje obavlja Odbor koji potom dostavlja izvješće o saslušanju tijelu druge države nadležnom za odlučivanje o zahtjevu.

Ako tijelo koje je u drugoj državi nadležno za odlučivanje zatraži da obavi saslušanje uz pomoć tehničkih pomagala, saslušanje se obavlja u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa pod uvjetom da osoba koja će biti saslušana pristane na takvo saslušanje.


2.7. Postoji li obveza prijave kaznenog djela policiji?
Pravo na naknadu prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela može se ostvariti samo ako je kazneno djelo evidentirano ili prijavljeno policiji ili državnom odvjetništvu kao kazneno djelo.


2.8. Jeli nužno čekati završetak policijske istrage ili kaznenog postupka prije podnošenja zahtjeva za naknadom štete državi?
Ovlaštenici prava na naknadu štete od države imaju pravo na naknadu neovisno o tome je li počinitelj kaznenog djela poznat i bez obzira na pokretanje kaznenog postupka. Stoga nisu dužni prije podnošenja zahtjeva čekati ishod policijske istrage ili kaznenog postupka.


2.9. Ukoliko je počinitelj kaznenog djela poznat, moram li prije podnošenja zahtjeva za naknadom štete državi pokušati ostvariti imovinskopravni zahtjev prema počinitelju?
Zakon ne propisuje dužnost žrtve kaznenog djela da prije podnošenja zahtjeva državi pokuša ostvariti naknadu neposredno od štetnika. Međutim, podnošenje zahtjeva za naknadu po ovom Zakonu ne isključuje pravo žrtve da naknadu štete ostvaruje od osobe koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročila štetu (štetnika). Kad žrtva ostvari naknadu neposredno od štetnika ona će se uračunati u naknadu koju zahtijeva od Republike Hrvatske.

Kad je naknadom od štetnika šteta u potpunosti namirena, zahtjev žrtve će se odbiti, a ako je postupak dovršen, ali isplata još nije obavljena, donijet će se odluka da se naknada žrtvi ne isplati.
Kad je Republika Hrvatska isplatila naknadu na temelju Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, a žrtva ostvari dio ili potpunu naknadu štete od štetnika, Republika Hrvatska ima za iznos glavnice, koji je žrtva ostvarila neposredno od štetnika, pravo regresa od žrtve, ali najviše do iznosa koji mu je platila.


2.10 Ukoliko počinitelj kazneno djela nije poznat ili osuđen, jeli moguće ostvariti zahtjev za naknadom štete?
Ovlaštenici prava na naknadu štete od države imaju pravo na naknadu neovisno o tome je li počinitelj kaznenog djela poznat i bez obzira na pokretanje kaznenog postupka.

2.11. Postoji li vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva za naknadu štete državi?
Zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je počinjeno kazneno djelo koje se navodi u zahtjevu za naknadu. Ako žrtva zbog opravdanih razloga nije u mogućnosti podnijeti zahtjev u navedenom roku, zahtjev mora podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada su prestali postojati razlozi zbog kojih nije bila u mogućnosti podnijeti zahtjev, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je počinjeno kazneno djelo.

Ako je žrtva maloljetnik ili osoba lišena poslovne sposobnosti, a njezin zakonski zastupnik nije podnio zahtjev u roku od šest mjeseci, rok od šest mjeseci počinje teći od dana kada osoba navrši 18 godina ili od dana kad je po nastupanju punoljetnosti žrtve pokrenut kazneni postupak ili od dana kad je osobi vraćena poslovna sposobnost.


2.12  Za koji oblike štete mogu zatražiti naknada?
Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela predviđa pravo neposrednih žrtava na naknadu troškova zdravstvene zaštite te na naknadu za uzdržavanje. Posredna žrtva koju je neposredna žrtva uzdržavala ima pravo na naknadu za izgubljeno uzdržavanje. Osoba koja je platila troškove pogreba neposredne žrtve ima pravo na naknadu troškova pogreba.


2.13. Kako se izračunava visina naknade?
Pri izračunu visine naknade uzimaju se u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja.


2.14. Postoji li doljnja ili gornja granica visine naknade koja se može ostvariti?
Za pojedine vrste štete u zakonu je određena maksimalna visina naknade.


2.15. Može li se ostvariti naknada za istu štetu iz različitih izvora? Npr. ako dobijem naknadu od osiguranja, mogu li za istu tu štetu tražiti naknadu i od države?
Primanja na temelju zdravstvenog, mirovinskog ili drugog osiguranja i drugih osnova uračunavaju se u odgovarajuće osnove naknade, tako da se naknada koja se daje žrtvi sastoji od razlike između ukupne naknade na koju na temelju Zakona žrtva ima pravo i onoga što žrtva prima po jednoj ili više navedenih osnova. Dobrovoljna osiguranja koja plaća neposredna ili posredna žrtva ne uračunavaju se u iznos naknade.


2.16. Postoje li drugi kriteriji koji mogu utjecati na visinu novčane naknade?
Pri odlučivanju o pravu na naknadu uzima se u obzir:

  • postupanje neposredne žrtve prije, u trenutku počinjenja kaznenog djela i nakon toga
  • doprinos neposredne žrtve nastanku i obujmu štete
  • je li neposredna žrtva i u kojem roku prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima, osim ako to nije mogla učiniti iz opravdanih razloga
  • suradnja neposredne žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelj priveo pravdi


2.17. Može li žrtva kaznenog djela ostvariti predujam naknade?
Zakon ne predviđa mogućnost predujma naknade žrtvi kaznenog djela, prije odlučivanja o formalnom zahtjevu.


2.18. Gdje žrtve kaznenih djela mogu pribaviti obrazac za podnošenje zahtjeva za naknadu te se informirati o mogućnostima podnošenja zahtjeva?
Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su osobama koje imaju pravo na naknadu od Republike Hrvatske dati informacije o pravu na naknadu i o tijelu kojem se mogu obratiti radi ostvarivanja tog prava. Informacije se daju usmenim putem, kad god je to moguće na jeziku koji žrtva razumije, a u pisanom obliku na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Policija, državno odvjetništvo i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužni su osobama koje imaju pravo na naknadu prema ovom Zakonu dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva i, na njihovo traženje, dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna.


2.19. Kome se predaje zahtjev za naknadom štete od države?
Pisani zahtjev, na propisanom obrascu se podnosi ministarstvu pravosuđa.
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske
Dežmanova 6 i 10
10 000 Zagreb


2.20. Postoji li organizacija za pomoć žrtvama kaznenih djela, koja žrtvama pruža posebnu pomoć?
U Republici Hrvatskoj postoji poseban Ured za podršku svjedocima i žrtvama. Informacije o istom mogu se pronaći na stranicama Ministarstva pravosuđa - www.mprh.hr

Napomena:
Pri izradi teksta o mogućnosti ostvarivanja novčane naknade žrtvama kaznenog djela od države (točka 2.-od 2.1-2.20), korišten je Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, objavljen u NN br. 80/08, koji stupa na snagu s danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Do tada zakon ne predviđa mogućnost ostvarivanja takve naknade od države, osim za štetu nastalu uslijed terorizma i javnih demonstracija, prema Zakonu o  odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.


Daljnje informacije:
Zakon o kaznenom postupku (NN br.: 152/08, 76/09)
Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08) - stupa na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (NN br. 117/03)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08 i 125/11.)
www.mprh.hr