Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske

Ovrha sudskih odluka

Sadržaj:
1. Što je ovršni postupak?
    Koji su uvjeti da neka odluka postane ovršna?

1.1.Postupak
   Jesu li ovršne sudske i izvansudske odluke?
   Da li je potrebno zatražiti sudsku odluku kao osnovu za provedbu ovrhe?
   
Koji sud je nadležan za ovrhu?
   Opišite status, ulogu, odgovornost i nadležnost sudskog ovršitelja
   Mora  li prijedlog za ovrhu podnijeti pravnik ili bilo  koji drugi pravni stručnjak? 
   Opišite raspon toškova za svaku radnju u postupku ovrhe 

2. Uvjeti za ovršnost odluke
   Koji su kriteriji za davanje svojstva ovršnosti?

3. Objekt i narav ovršnih mjera
   Koja vrsta imovine može biti predmet ovrhe?
   Koja imovina ne može biti predmetom ovrhe?

4. Koji je učinak ovršnih mjera? 
   Učinak ovršnih mjera u  odnosu na dužnika 
   Učinak ovršnih mjera u  odnosu na treće stranke:
   a) u odnosu na banku
   b) u odnosu na poslodavca
   c) u odnosu na ovršenikovog dužnika

5. Postoji li mogućnost žalbe protiv takve odluke? 
   Koji sud je nadležan za podnošenje žalbe?
   Koji je rok za podnošenje žalbe?
   Koji je učinak žalbe?

5. Što je potrebno učiniti kako bi se sudska odluka druge zemlje članice EU mogla priznati i izvršiti u Hrvatskoj
   5.1. U kojoj formi treba biti prijedlog za priznanje i izvršenje strane sudske odluke te  koje dodatke treba sadržavati?
   5.2. Kojem sudu se podnosi prijedlog za priznanje i izvršenje strane sudske odluke?
   5.3. Na kojem jeziku mora biti sastavljen prijedlog za ovrhu? 
   5.4. Da li je potrebno platiti sudske pristojbe? Trebaju li se plaćati ostale pristojbe?
   5.5. Je li potrebno da stranku zastupa odvjetnik u tim slučajevima? Ukoliko je tako, je li moguće pronaći ime odvjetnika u Hrvatskoj



1. Što znači ovrha u građanskim i trgovačkim stvarima?
To je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda  ili javnog bilježnika prisilno ostvaruje svoju tražbinu temeljem vjerodostojnih ili ovršnih isprava. Od 01. siječnja 2012.g. postupak ovrhe provoditi će javni bilježnici i javni ovršitelji, a sud samo kada je to propisano zakonom.

2. Koji su uvjeti da neka odluka postane ovršna?
Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku ako zakonom nije drugačije određeno.
Sudska odluka kojom je naloženo neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

Odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.
Ovrha će se odrediti i na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava ovrhu.

1.1. Postupak
Mogu li biti ovršne i izvansudske odluke?
Osim ovršne sudske odluke i ovršne sudske nagodbe te odluke arbitražnog suda, zakon propisuje da je ovršna isprava i ovršna odluka donesena u upravnom postupku te ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obveze, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, nagodba sklopljena pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Ovršna javnoovršiteljska odluka biti će ovršna isprava od 01. siječnja 2012.g.

Je li je potrebno zatražiti sudsku odluku kao osnovu za provedbu ovrhe?
Kao što je naprijed navedeno, ovrha se može zatražiti temeljem svih akata, za koje zakon propisuje da predstavljaju ovršne isprave.
Ovrha se može tražiti i temeljem vjerodostojne isprave, a Ovršni zakon propisuje što se smatra vjerodostojnom ispravom (račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po zakonu smatra javnom ispravom). Računom se smatra i obračun kamata.


Koji sud je nadležan za ovrhu?
Općinski sudovi stvarno su nadležni određivati i provoditi ovrhu, osim ako rješavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.
Od 01. siječnja 2012.g. općinski sudovi određivati će i provoditi ovrhu samo na temelju odluke stranoga suda, domaćeg ili stranog arbitražnog pravorijeka ili kada je zakonom propisano da ovrhu određuje i provodi ili samo određuje sud.

 Javni ovršitelji odlučivati će o prijedlogu za provedbu ovrhe i provoditi ovrhu radi ostvarenja tražbine utemeljene na ovršnoj ispravi, osim ako zakonom nije izričito određeno da je za određivanje i provedbu ovrhe nadležan sud. O prijedlogu za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave odlučivati će javni bilježnik.

Trgovački sudovi su stvarno nadležni: određivati i provoditi ovrhu na temelju stranih sudskih odluka te domaćih i stranih arbitražnih pravorijeka donesenih u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku, postupati u povodu žalbe protiv ovršnog naloga donesenog na temelju ovršnih isprava koje su donijeli te zadužnica i bjanko zadužnica u postupku između stranaka za koje bi u slučaju spora bili stvarno nadležni u parničnom postupku.

Sudovi koji su nadležni određivati i provoditi ovrhu ovlašteni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rješenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu.

Sudovi su nadležni odlučivati o pravnim lijekovima izjavljenim protiv odluka koje su donijeli javni bilježnici, a od 01. siječnja 2012.g i javni ovršitelji te odlučivati o podnescima kojima stranke traže da se otklone nepravilnosti pri provedbi ovrhe.

Za određivanje ili provedbu ovrhe nadležan je sud koji je općemjesno nadležan za ovršenika, sukladno pravilima parničnog postupka o općemjesnoj nadležnosti. Ukoliko je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika.

Za odlučivanje o drugim pitanjima tijekom postupka mjesno je nadležan sud javnog bilježnika (odnosno javnog ovršitelja od 01. siječnja 2012.g.)


Status, uloga, odgovornost i nadležnost sudskog ovršitelja
Sudski ovršitelj je sudski službenik koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja.
Sudski ovršitelj je dužan prigodom pretrage ovršenikova stana ili odjeće koju on nosi na sebi i poduzimanja drugih ovršnih radnji postupati s dužnim obzirima prema osobi ovršenika i članova njegova kućanstva. Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovršitelj prije obavljanja ovršne radnje zatraži od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi bude nazočna njezinu obavljanju.

Kad ovršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaključana, a ovršenik ili njegov zastupnik nije nazočan ili neće prostoriju otvoriti, sudski ovršitelj otvorit će prostoriju po za to ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi, u nazočnosti policije i dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga bilježnika.

Kad ovršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaključana, a ovršenik ili njegov zastupnik nije nazočan ili neće prostoriju otvoriti, sudski ovršitelj otvorit će prostoriju po za to ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi, u nazočnosti policije i dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga bilježnika.

O obavljanju ovršnih radnji sudski ovršitelj sastavlja poseban zapisnik kojeg potpisuju pozvani svjedoci, javni bilježnik i druge osobe koje su sudjelovale u obavljanju tih radnji. On je također ovlašten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe, a može tražiti pomoć policije koja je dužna postupati po njegovom nalogu zatim može naložiti upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu.

Kod ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, sudski ovršitelj provodi pljenidbu novčane tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom na način da oduzime taj papir od ovršenika i preda ga sudu odnosno javnom bilježniku, ako ovrhu provodi sud. Pljenidba je obavljena oduzimanjem papira od ovršenika.

Mora  li prijedlog za ovrhu podnijeti pravnik ili bilo  koji drugi pravni stručnjak?
Prijedlog za ovrhu ne mora podnijeti pravnik niti bilo koji drugi pravni stručnjak. Ovrhovoditelj je osoba koja pokreće ovršni postupak i osoba u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Nije određeno kakve profesionalne kvalifikacije mora ta osoba imati, ali u praksi ovrhovoditelji se često obraćaju odvjetnicima koji ih zastupaju i poduzimaju pravne radnje u njihovo ime.

Opišite raspon toškova za svaku radnju u postupku ovrhe 
U ovršnom postupku plaćaju se sudske pristojbe čija visina se određuje prema vrijednosti tražbine koja se prisilno ostvaruje.
Ostali troškovi ovršnog postupka ovise o vrsti ovrhe koja se provodi, odnosno predmetima i sredstvima ovrhe. Primjerice, kod ovrhe na pokretninama, ovrhovoditelj mora prethodno platiti trošak izlaska sudskog ovršitelja radi pljenidbe ovršenikovih pokretnina.

Troškove ovršnog postupka prethodno snosi ovrhovoditelj, a konačno ih namiruje ovršenik, zajedno s tražbinom koja se prisilno ostvaruje u ovršnom postupku.
Ako ovrhovoditelj prethodno ne plati troškove ovršnog postupka sud obustavlja ovrhu.

Ako ovršenik nema imovine na kojoj bi se mogla provesti ovrha, ovrha se obustavlja.

Prema čl. 31  Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 23/03) u ovršnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti zahtjeva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe koje važe za utvrđivanje vrijednosti spora u parničnom postupku. Kada je ovršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao vrijednost zahtjeva u ovršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrđena u parnici, ako se ne zahtijeva manji iznos.

Kada vjerovnik nije naznačio vrijednost po kojoj se može odrediti visina pristojbe, niti se ona može utvrditi uzima se iznos od 10.000,00 kuna.


Prema Tar. Br. 1 za prijedlog za ovrhu, protuovrhu i osiguranje, rješenje o ovrsi, protuovrsi i osiguranju plaća se polovica pristojbe koja je određena za tužbu i protutužbu.

Za tužbu i protutužbu plaća se prema vrijednosti predmeta spora sljedeća pristojba:

iznad 0,00 do kuna 3.000,00 kuna 100,00
iznad 3.000,00 do kuna 6.000,00   kuna 200,00
iznad 6.000,00

do kuna 9.000,00

kuna 300,00
iznad 9.000,00 do kuna 12.000,00 kuna 400,00
iznad 12.000,00 do kuna 15.000,00 kuna 500,00


Preko 15.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 15.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.

Za prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi plaća se pristojba kao za tužbu i protutužbu.

Za prijedlog za priznanje odluke stranog suda i za ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 kuna.

Za prijedlog za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje plaća se jedna pristojba i onda kada se predlaže više sredstava ovrhe, protuovrhe ili osiguranja, bez obzira je li predloženo naknadno ili istodobno.

Pristojba za odluku o prijedlogu za ovrhu, protuovrhu, osiguranje dokaza ili osiguranje po Ovršnom zakonu, kao i pristojba za odluku povodom tužbe u kojoj je stavljen prijedlog za izdavanje platnog naloga, plaća se prilikom podnošenja prijedloga ili tužbe.

Za rješenje o ovrsi, protuovrsi ili osiguranju, plaća se jedna pristojba i onda kada je bilo odlučeno o više sredstava za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje, bez obzira je li odlučeno istodobno ili naknadno.

2.2 Uvjeti za ovršnost odluke
Koji su kriteriji za davanje svojstva ovršnosti?
Ovršna je isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze kao i kada to proizlazi iz prirode i sadržaja isprave.

Ako u ovršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje na davanje ili činjenje, taj rok određuje ovršno tijelo ovršnim nalogom, odnosno rješenjem o ovrsi.

3. Objekt i narav ovršnih mjera
3.1. Koja vrsta imovine može biti predmet ovrhe?
Predmet ovrhe su sve ovršenikove stvari i prava na kojima se može provesti ovrha. To može biti sva ovršenikova imovina: plaća, novac na računima, nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i sl., osim one imovine koja je zakonom izuzeta od ovrhe. Ovrhovoditelj može predložiti jedan ili više predmeta ovrhe odmah ili naknadno, sve dok njegova tražbina ne bude namirena u cijelosti.

Ovrha se može provesti na stvarima koje pripadaju bračnom drugu, jer su bračni drugovi sukladno zakonu suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.

Koja imovina ne može biti predmetom ovrhe?
Predmet ovrhe ne mogu biti stvari i prava koja su međunarodnim ugovorom ili zakonom izuzeta od ovrhe i osiguranja te tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi.

Predmet ovrhe i osiguranja ne mogu biti objekti, oružje i oprema namijenjeni obrani te sredstva, oprema i objekti namijenjeni radu tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravosudnih tijela.

Ovrha se ne može provesti na stvarima koji su ovršeniku fizičkoj osobi i osobama koje je on dužan uzdržavati nužne za život.

Također se ne može plijeniti ovršenikova plaća do 2/3 njene visine, osim ako je riječ o tražbini s osnove uzdržavanja, kada se ovršenikova plaća može plijeniti do 1/2 njene visine; ne može se provesti na primanjima s osnove zakonskog uzdržavanja, invalidskog osiguranja, socijalne pomoći, dječjeg doplatka, nezaposlenosti i sl.
Ovršni zakon taksativno određuje što je sve izuzeto od ovrhe.

Izuzeti su od ovrhe:

  • primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
  • primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
  • primanja po osnovi socijalne skrbi,
  • primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,

    primanja po osnovi dječjega doplatka,
  • primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
  • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
  • primanja po osnovi odličja i priznanja.


Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Nekretnine koje ne mogu biti predmet ovrhe su poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.


Pokretnine izuzete od ovrhe su: 

  • odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba kućanstva ako su nužni ovršeniku i članovima njegova kućanstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline,
  • hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva,
  • radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržavanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga kućanstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca,
  • gotov novac ovršenika po osnovi tražbina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac ovršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnoga iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe, razmjerno vremenu do idućega primanja,
  • odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti,
  • pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nužna za obavljanje životnih funkcija.


3.2. Koji je učinak ovršnih mjera?
Učinak ovršnih mjera je da ovrhovoditelj u ovršnom postupku u cijelosti ostvaruje svoju tražbinu.

Učinak ovršnih mjera u  odnosu na dužnika
Kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, ovršno tijelo će u ovršnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (penali), počevši od isteka toga roka.

Naknadno određeni primjereni rok počinje teći od dostave ovršeniku prvostupanjskoga rješenja kojim je taj rok određen. Žalba ne utječe na tijek toga roka.

Učinak ovršnih mjera u  odnosu na treće stranke:
a) u odnosu na banku
Ovrha na novčanoj tražbini koja je po žiroračunu, deviznom računu i drugim računima kod banaka pripada ovršeniku, određuje se tako što se rješenjem o ovrsi nalaže banci da određeni novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju.

Od 01. siječnja 2012.g. primjenjuje se zakonska odredba kojom je propisano da se kod provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršnim nalogom ili rješenjem o ovrsi na novčanim tražbinama po računu nalaže  Agenciji koja provodi ovrhu prema odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, da banci izda nalog da novčani iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u ovršnom nalogu ili rješenju o ovrsi.

Ako se ovrha provodi na temelju rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave koju ovrhovoditelj dostavi izravno Agenciji, Agencija će naložiti banci da novčani iznos za koji je određena ovrha prenese na račun kojeg naznači ovrhovoditelj u pisanom obliku.

b) u odnosu na poslodavca
Rješenjem o ovrsi na plaći ovšenika određuje se pljenidba određenog dijela plaće i nalaže poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplatni odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnost rješenja. Kada ovršeniku prestane radni odnos ili služba, ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljen ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi.

c) u odnosu na ovršenikovog dužnika
Pravne osobe ili tijela u čijoj nadležnosti je vođenje registara, odnosno upisnika o stvarima i pravima koji čine ovršenikovu imovinu, kao i osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužni su u roku od osam dana, na zahtjev ovršnog tijela, dati dostupne im podatke o ovršenikovoj imovini.

Ovršno tijelo će bez odgode zatražiti od ovršenikova dužnika da se u roku od osam dana očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze. Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao. Ovršno tijelo će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost.

4. Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o ovrsi?
Protiv rješenja o ovrsi temeljem ovršne isprave ovršenik može izjaviti žalbu, ali ista ne odgađa provedbu ovrhe, ako zakonom nije drugačije određeno. Od 01. siječnja 2012.g. javni ovršitelji donositi će povodom prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave ovršni nalog protiv kojeg će biti dopuštena žalba.

Protiv rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor, povodom kojeg se ovršni predmet upućuje u parnicu.

Koji sud je nadležan za rješavanje o žalbi protiv rješenja o ovrsi temeljem ovršne isprave?
O žalbi protiv rješenja o ovrsi, temeljem ovršne isprave, koju je donio sud, prvostupanjski sud može žalbu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te u cijelosti ili djelomice ukinuti rješenje o ovrsi, odnosno uputiti ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Ukoliko sud prvog stupnja smatra da je žalba nedopuštena uputiti će predmet sudu drugog stupnja radi odlučivanja o žalbi.

Od 01. siječnja 2012.g., kada će javni ovršitelji temeljem ovršnih isprava u prvom stupnju izdavati ovršne naloge protiv o žalbama protiv istih će odlučivati sud prvog stupnja.

Koji je rok za podnošenje žalbe?
Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana dostave odluke donesene u prvostupanjskom postupku, a protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju mjenice ili čeka u roku od tri dana, osim ako se ne pobija samo odluka o troškovima postupka.

Podnesena žalba ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Koji je učinak žalbe?
Podnesena žalba ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako Ovršnim zakonom nije drugačije određeno. Protiv tog zaključka nije dopuštena žalba

5. Što je potrebno učiniti kako bi se sudska odluka druge zemlje članice EU mogla priznati i izvršiti u Hrvatskoj?
Prema čl.87 Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja (u daljnjem tekstu ZRS)u određenim odnosima strana sudska odluka priznat će se ako je podnositelj zahtjeva za priznanje za tu odluku podnio i potvrdu nadležnoga stranog suda odnosno drugog organa o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena.

5.1 U kojoj formi treba biti prijedlog za priznanje i izvršenje strane sudske odluke te  koje dodatke treba sadržavati?
Nije propisana forma u kojoj prijedlog za priznanje i izvršenje strane sudske odluke mora biti.

5.2 Kojem sudu se podnosi prijedlog za priznanje i izvršenje strane sudske odluke?
Sukladno čl. 101 ZRS-a za priznanje i izvršenje stranih sudskih i arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja i izvršenja. 

5.3. Na kojem jeziku mora biti sastavljen prijedlog za ovrhu?
Stranke i drugi sudionici u postupku upućuju sudu svoje tužbe, žalbe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

5.4 Da li je potrebno platiti sudske pristojbe? Trebaju li se plaćati ostale pristojbe?
Prema Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine 23/03) za prijedlog za priznanje odluke stranog suda i za ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 kuna.

Za rješenje o prijedlogu za priznanje odluke stranog suda, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

Za izračun pristojbe u € molim pogledati dnevni srednji tečaj na linku Hrvatske narodne banke: www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm

Pristojbe u postupku ovrhe su već opisane. Moli pogledati odgovor na pitanje pod oznakom 2.1.

5.5 Je li potrebno da stranku zastupa odvjetnik u tim slučajevima? Ukoliko je tako, je li moguće pronaći ime odvjetnika u Hrvatskoj?
U ovršnom postupku stranku može, ali ne mora zastupati odvjetnik. Lista odvjetnika u Hrvatskoj se može pronaći na linku:  www.hok-cba.hr/Default.aspx?sec=138  


 

Za detaljnije informacije vidi:
Ovršni zakon (Narodne novine broj: 139/10)-obratiti pažnju na prijelazne i završne odredbe (čl. 339 i čl. 340)

Ovršni zakon (Narodne novine broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08)
- članci 1 do 143. čl143.a stavci 1.,3.i 4. članci 143b do 143c, članak 143.d stavci 2.,3.,4.,5.,6.,7 i 8., članak 143.e stavci 2. i 3. članci 143.f do m, članci 144. do 147, članci 150 do 252.k, članak 252.1 stavci 2,3 i 4 i članci 253. do 311 primjenjuju se do 31. prosinca 2011.g., kada prestaju važiti te će se na pitanja regulirana u navedenim odredbama početi primjenjivati odredbe Ovršnog zakona (NN 139/10.

Zakon o javnim ovršiteljima (Narodne novine: 139/10)

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine 91/10)

Zakon o sudskim pristojbama (Narodne novine 26/03-pročišćeni tekst)

Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Narodne novine: 53/1991)